Modeli kompetencija

Kompetencije su PONAŠANJA kojima se postiže izvrsnost u radu i temeljem kojih možemo razlikovati izvrsne djelatnike od onih koji to nisu. Predstavljaju jasne standarde ponašanja koji se očekuju od djelatnika i čine temelj za osobni i profesionalni razvoj.

Kompetencije omogućuju:

• olakšavaju prepoznavanje potencijala, odnosno djelatnika spremnih za promociju
• pomažu u ostvarenju željene organizacijske kulture: olakšavaju komuniciranje očekivanih ponašanja
• znatno smanjenje troškova treninga jer se usmjeravamo na razvoj ključnih područja

Kako ćete znati treba li Vam model kompetencija?

• djelatnici nisu sigurni koja se ponašanja očekuju od njih
• želite potaknuti drugačije ponašanje djelatnika
• želite lakše prepoznati djelatnike s potencijalom
• želite strukturirano planiranje programa razvoja i usmjereno na organizacijske potrebe
• želite uvesti promjenu u organizacijsku kulturu
• niste sigurni koje će Vam vještine biti potrebne u budućnosti (rastom tvrtke)

Ako ste potvrdno odgovorili na minimalno dvije prethodne tvrdnje – potreban Vam je model kompetencija!

Zašto Artis Rei?

Naš model kompetencija bazira se na pouzdanoj i provjerenoj matrici vještina. Model razvijamo i unapređujemo zadnjih 15 godina temeljem povratne informacije i iskustva nekoliko tisuća djelatnika i menadžera.

Iskustvo je pokazalo da uobičajeni djelatnik i menadžer ima razvijeno oko 40% kompetencija (ponašanja) dok izvrsni djelatnik i menadžer ima razvijeno više od 80% kompetencija (ponašanja) u modelu. K tome, izvrsni djelatnici i menadžeri ne iskazuju negativne oblike ponašanja: na organizacijski uspjeh i rezultate uvijek utječu pozitivno!

Prilagodbu modela kompetencija i konkretnih opisa ponašanja započinjemo razumijevanjem Vaše poslovne strategije, poslovnih procesa i ključnih vještina temeljm koji se ističu najbolji.

... za one koji žele znati više...

Kao što smo i naveli, kompetencijama smo usmjereni isključivo na ponašanje djelatnika, a ne npr. njegova znanja ili crte ličnosti koje ne možemo direktno opaziti u njegovom ponašanju. Na primjer, djelatnik može imati izuzetna stručna znanja ali ih rijetko primjenjuje u radu i/ili poboljšanju procesa; u tom slučaju njegova stručnost ne dolazi do izražaja u svakodnevnom radu i ne može se uočiti u njegovom ponašanju.

Imamo model kompetencija i što sada?

Da bismo model kompetencija mogli koristiti u drugim HR procesima, potrebno je provesti procjenu razvijenosti pojedine kompetencije.

Svaki djelatnik u bilo kojem trenutku može sam procijeniti razvijenost vlastitih kompetencija, koristiti raspoloživost resursa za učenje i osigurati si brži razvoj i napredovanje. No uz samoprocjenu, obično se koriste sljedeće metode procjene:

• procjena nadređenog
• 360* procjena
• centri procjene (assessment centri = ACC)